Žuta pjega ili makula je centar oka, mjesto čovjekova najoštrijeg vida. Nalazi se na pozadini oka. Živci žute pjege su bogati pigmentom luteinom i zeaksantinom što joj daje žućkast izlged pri pregledu.
Žuta pjega ili kako se još zove makula, predstavlja mjesto najoštrijeg vida kod čovjeka. Zapravo, radi se centru našeg oka koji se nalazi na očnoj pozadini i velika je oko 5 milimetara. Žuta pjega dio je unutarnjeg očnog sloja koji se zove mrežnica.Mrežnica je izdanak mozga jer se sastoji od živčanog tkiva tj. živaca. Žuta pjega od cijele mrežnice ima daleku najveću koncentraciju živaca koje nazivamo fotoreceptori. Upravo zbog toga je to mjesto kojim najjasnije vidimo. Fotoreceptori su maleni živci koji primaju svjetlost koja ulazi u oko i pretvaraju je u električni impuls koji putuje do mozga s kojim mi zapravo vidimo. Kaže se da okom gledamo, ali mozgom vidimo.
Živci unutar žute pjege su bogati pigmentom luteinom i zeaksantinom koji joj daju žućkast izgled pri pregledu, pa je zato i dobila ime žuta pjega. Da bi se omogućio jasan vid, žuta pjega mora biti vrlo efikasno organizirana. Naime, na vrlo malenom području od svega nekoliko milimetara nalaze se milijuni sitnih živaca koji pretvaraju svjetlost u električni impuls. Taj proces zahtjeva puno energije i kisika.
Bolesti žute pjege ili makule
Nažalost, to je jedan od razloga zašto se u žutoj pjegi događaju degenerativni procesi koji dovode do slabljenja vida, posebno nakon 50. godine života. Bolesti žute pjege su mnogobrojne, a mogu biti degenerativne, upalne, vaskularne, autoimunosne i druge prirode. Često različite sistemske bolesti oštećuju žutu pjegu, no najviše problema radi tzv. degeneracija žute pjege – bolest koja je povezana s dobi i čija se pojavnost povećava sa starenjem populacije.Degeneracija žute pjege je bolest koja se obično javlja iza 50. godine života, a pretpostavlja se da preko 30% osoba starijih od 75 godina života ima neki oblik ove bolesti. Pojavnost ove bolesti je u velikom zamahu zbog brzog starenja pučanstva pa se pretpostavlja da će broj oboljelih i troškovi liječenja povezani s tim biti u značajnom porastu u narednim godinama.
Simptomi degeneracije žute pjege ili makule
Kao i kod bilo koje druge bolesti žute pjege, tako i kod degeneracije žute pjege, osoba primjećuje slabljenje vida, nemogućnost čitanja, slabije snaženje u prostoru, ne može vidjeti crte lica. Naprosto dolazi do slabljenja centralnog vida, dok širina vidnog polja ostaje ista. Zbog svega navedenog, ali i činjenice da se savjetovanjem i pravovremenim pregledima bolest može otkriti na vrijeme, savjetuje se učiniti pregled žute pjege u sklopu oftalmološkog pregleda iza 40. godine života.Naime, rani oblici degeneracije žute pjege se mogu usporiti korištenjem vitaminskih kapsula čak i do 30%, dok se uznapredovali oblici uspješno liječe lijekovima iz antiVEGF grupe. Ovi lijekovi se primjenjuju kao injekcija u oko (aplikacija nije bolna).
Vrlo često ukoliko dođe do bolesti žute pjege na jednom oku, osoba to ne primijeti jer drugo oko dobro funkcionira. Zbog toga su važne redovite samokontrole vida, pri čemu se svako oko testira zasebno, pokrivajući drugo oko. Ovaj jednostavni samopregled može se učiniti bilo gdje i bilo kad, a može jako puno pomoći i otkriti bolest u ranom stadiju.
Tzv. amslerova mrežica je također jednostavno pomagalo koje može otkriti bolesti žute pjege, a radi se o jednostavnoj pravilnoj rešetci na papiru u koju osoba gleda. Ukoliko je žuta pjega zdrava osoba vidi ravne linije, dok kod bolesti žute pjege te linije postaju iskrivljene.
Dakle, da bi sačuvali našu žutu pjegu potrebno je, posebno nakon 40. godine života, obaviti oftalmološki pregled, ali i jednostavnim testovima u kućnim uvjetima također je moguće na vrijeme prepoznati mnoge bolesti žute pjege i u pravo vrijeme potražiti pomoć retinologa.